Anđele ne zavodimo, al' ako,
Onda baš hitro, u kućnoj veži,
Gurni mu jezik u grlo, poteži
Mu halje, nek smoči se jako.
Licem u zid, pojebi ga straga,
Stenje li smeten il' prođu ga srsi,
Drži ga čvrsto, dvaput nek svrši,
Šok da na njemu ne ostavi traga.
Reci mu, guzom dobro nek miješa,
Slobodno nek te hvata za jaja,
Neka se pusti, dok između raja
I zemlje se u svom zanosu vješa -
Al' dok ga jebeš, ne gledaj mu lice,
Da krilca mu ne zdrobiš nehotice.
Bertolt Brecht
(S njemačkog preveo Boris Perić)
---
Uz prozu, koja je najvjerojatnije nastala u autorovu finskom egzilu tijekom nacističke vladavine u Njemačkoj, Brecht je za života napisao i niz erotskih pjesama, od kojih “O zavođenju anđela” zacijelo ima najzanimljiviji kulturno-ideološki background, jer ju je autor u nastupu bijesa potpisao kao “Thomas Mann”. Netrpeljivosti između dvojice autora započele su, bilježe biografi, relativno rano, a vrhunac su, kako se čini, dostigle u američkom egzilu, gdje su se Brecht i Mann, obojica prominentni njemački emigranti, koji se unatoč zloj sudbini nisu odrekli književnog rada, htjeli-ne htjeli morali i osobno susretati. 1943. skupina njemačkih pisaca, umjetnika i znanstvenika sastavila je proglas u znak podrške pozivu na kapitulaciju, što su ga nacističkoj vrhušci uputili njemački ratni zarobljenici iz Sovjetskog saveza, s kojeg je Mann, međutim, svega dan kasnije povukao potpis. Ta činjenica, bilježe kroničari, izazvala je Brechtov gnjev, što je rezultiralo pripisivanjem “Anđela” Mannu. Ipak, svoj lascivni, za neke zacijelo i skandalozni sonet Brecht za života nije objavio, kamoli s Mannom kao potpisnikom. Zanimljivo je, također, da je Bertolt Brecht 1954. u Moskvi primio Staljinovu nagradu za mir, nakon što ju je Thomas Mann kao potencijalni njemački predstavnik odbio, strahujući da bi ga njeno prihvaćanje moglo potisnuti previše ulijevo, a da bi njegova mahom građanska publika još ostala vjerna njegovim djelima. Brechtu ta činjenica srećom nije bila poznata. Jedan od rijetkih izljeva simpatija među dvojicom zavađenih autora dogodio se kad je Mann, pročitavši Brechtov kazališni komad “Strah i bijeda Trećeg reicha” izjavio kako je “gad ipak nadaren”, na što je Brecht uzvratio da se i njemu nekoliko Mannovih kraćih priča čini sasvim zgodnima.
(Autor Bilješke - Boris Perić)
KNJIGOMAT, Virtualni časopis za književnost
13. 03. 2010.
0 comments:
Objavi komentar