Johannes Vilhelm Jensen (Farsø, 20. siječnja 1873. - Østerbro, 25. studenog 1950.) je bio danski književnik i dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1944. godine.
Školovao se na kopenhagenskom sveučilištu. Njegova djela istaknuta su zbog njihovog profiniranog razumijevanja i suosjećajnog portretiranja skromnih ljudi.
Izdržavao se u početku pisanjem povijesnih i kriminalističkih romana pod pseudonimom Ivar Lykke. Putovao je po Aziji, Americi, Španjolskoj i Francuskoj. Cijeloga života bio je aktivan novinar.
Kao student pod utjecajem Darwinove teorije, s vjerom u mogućnosti čovjekova razvoja, fasciniran je napretkom tehnike i angloameričkom civilizacijom. Traži čovjeka brze akcije i snažne volje, nasuprot "hamletovcima" u njegovoj domovini. Svojim "mitovima" uvodi novi prozni žanr u dansku književnost - kombinaciju eseja, putopisa i pjesničke proze, a u nizu od šest romana Dugo putovatnje (njegovo glavno djelo) spaja darwinizam, slavljenje tehnike i apoteozu legendarnih sjevernjaka.
Prvo priznanje dobio je za svoje djelo Priče iz Himmera (Himmerlandshistorier, 1898. - 1910.), kolekciju narodnih priča iz njegove rodne provincije.
Jensen je bio fasciniran teorijom evolucije i to je dokazao sa svojih 6 romana (1909. - 1920.) u kojima je iznio svoje mišljenje o razvoju čovjeka od primata pa do inteligentnog bića. Ti romani su 1938. spojeni u jedan roman u dva dijela koji je naslovljen Dugi put (Den Lange Rejse).
Pjesnik i kritičar, uz to objavljuje i mnogobrojne radove znanstvene naravi s područja opće teorije razvitka, pri čemu se osvrće na Goethea, Hegela, Marxa i Tainea. Kao mislilac priman je sa skepsom, kao izuzetno vitalan umjetnik s poštovanjem.
Johannes Vilhelm Jensen je učitelj i uzor mnogim danskim, švedskim i norveškim književnicima.
Djela: Priče iz Himmerlanda; Gotička renesansa, Maddme d'Ora; Kotač; Novi svijet; Mitovi; Estetika i razvoj; Preobrazba životinja; Afrika; Prsten mita.
Književnosti je dopirnio s više od 60 zbirki pjesama, drama i romana i za taj opus je 1944. dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Izdržavao se u početku pisanjem povijesnih i kriminalističkih romana pod pseudonimom Ivar Lykke. Putovao je po Aziji, Americi, Španjolskoj i Francuskoj. Cijeloga života bio je aktivan novinar.
Kao student pod utjecajem Darwinove teorije, s vjerom u mogućnosti čovjekova razvoja, fasciniran je napretkom tehnike i angloameričkom civilizacijom. Traži čovjeka brze akcije i snažne volje, nasuprot "hamletovcima" u njegovoj domovini. Svojim "mitovima" uvodi novi prozni žanr u dansku književnost - kombinaciju eseja, putopisa i pjesničke proze, a u nizu od šest romana Dugo putovatnje (njegovo glavno djelo) spaja darwinizam, slavljenje tehnike i apoteozu legendarnih sjevernjaka.
Prvo priznanje dobio je za svoje djelo Priče iz Himmera (Himmerlandshistorier, 1898. - 1910.), kolekciju narodnih priča iz njegove rodne provincije.
Jensen je bio fasciniran teorijom evolucije i to je dokazao sa svojih 6 romana (1909. - 1920.) u kojima je iznio svoje mišljenje o razvoju čovjeka od primata pa do inteligentnog bića. Ti romani su 1938. spojeni u jedan roman u dva dijela koji je naslovljen Dugi put (Den Lange Rejse).
Pjesnik i kritičar, uz to objavljuje i mnogobrojne radove znanstvene naravi s područja opće teorije razvitka, pri čemu se osvrće na Goethea, Hegela, Marxa i Tainea. Kao mislilac priman je sa skepsom, kao izuzetno vitalan umjetnik s poštovanjem.
Johannes Vilhelm Jensen je učitelj i uzor mnogim danskim, švedskim i norveškim književnicima.
Djela: Priče iz Himmerlanda; Gotička renesansa, Maddme d'Ora; Kotač; Novi svijet; Mitovi; Estetika i razvoj; Preobrazba životinja; Afrika; Prsten mita.
Književnosti je dopirnio s više od 60 zbirki pjesama, drama i romana i za taj opus je 1944. dobio Nobelovu nagradu za književnost.
0 comments:
Objavi komentar