Vrata

20:04:00 0 comments


Sreo sam ih mnogo puta, imali su sve
što čovjek poželjeti može, a opet
bili su duboko nesretni.

Iz početka pitao bi ih:
pa što vam je ljudi?

Neki su uspijevali svašta reći
o svojoj boli. Drugi nisu
znali čak ni to.

Kasnije, i bez riječi,
susretali smo se -
na granici stida
i prisni od tuge daleke,
jedni pored drugih
prolazili smo
kao što prolazi sve.

Takav je život ljudi!

I prije no što stignu
sve do nakraj svijeta,
znaju: neka vrata se
nikad otvoriti
neće.

Vinko Kalinić

Vinko Kalinić

Urednik

„A što bih jedino potomcima htio namrijeti u baštinu - bila bi: VEDRINA. Kristalna kocka vedrine . . .“ Tin Ujević

0 comments:

Objavi komentar