James Arthur Baldwin (New York, 02. kolovoza 1924. - Saint-Paul de Vence, Francuska, 30. studenog 1987.) bio je afroamerički pisac, pjesnik, esejist i dramaturg.
Baldwin je rođen 1924. godine kao prvo dijete majke, koja će imati devetoro djece. Nikada nije upoznao svog biološkog oca, pa je svog očuha Davida Baldwina poznavao kao jedinu očinsku figuru. David je bio surov prema obitelji i nije podržavao Jamesov interes za književnost. S četrnaest godina James je postao propovjednik u Pentakostalnoj crkvi u Harlemu. Po završetku srednje škole u Bronxu preselio se u Greenwich Village. Ranih 1940.-ih svoje interese je usmjerio s vjere na književnost. Najveću podršku dobivao je od svog idola Richarda Wrighta, a kojeg je smatrao „najvećim crnim piscem na svijetu“.
Baldwin je svoju kolekciju eseja nazvao Notes of a Native Son , kao jasnu referencu na Wrightov roman Native Son. Međutim, u eseju iz 1949. godine, Everybody’s Protest Novel Baldwin je napisao da Wrightov Native Son, kao i Stoweov Uncle Tom’s Cabin nemaju uvjerljive likove i psihološku kompleksnost. To je pokvarilo prijateljstvo između dvaju pisca. Mađutim, kasnije u intervjuu za New York Times Baldwin je rekao da nije prestao obožavati Wrighta: „Poznavao sam Richarda i volio sam ga. Nisam ga napadao; pokušavao sam razjasniti nešto sebi.“
Afroamerički slikar Beauford Delaney je, također, imao veliki uticaj na Baldwina. U The Price of the Ticket iz 1985. Baldwin piše da je Delaney bio za njega prvi živi dokaz da crnac može biti umjetnik. Divio se njegovoj hrabrosti, integritetu, strasti: „Vidio sam ga potresenog mnogo puta i doživio sam da ga vidim slomljenog, ali ga nikada nisam vidio da se klanja.“
 |
| Baldwin između Charlton Hestona i Marlona Branda 1963. tijekom Marša na Washington |
Kao i mnogi drugi američki pisci i spisateljice tog doba, Baldwin se 1948. godine preselio u Francusku na duže vrijeme. Bio je u Parizu, gdje su se također nalazili i Ernest Hemingway, Gertrude Stein, F. Scott Fitzgerald, Richard Wright i mnogi drugi. Kada se vratio u Ameriku aktivno se uključio u Pokret za ljudska prava. Sudjelovao je 1963. godine u Maršu na Washington zajedno s Martinom Lutherom Kingom.
Godine 1962. Baldwin je dobio nagradu George Polk za reportažu u New York Timesu.
Godine 1987. umire od raka. Pokopan je na groblju Ferncliff Cemetery and Mausoleum u Greenburghu.
Poštanska marka sa njegovim likom štampana je 2005. godine.
Većina njegovih djela obrađuje teme rasizma i seksualnosti u američkom društvu sredinom 20. stoljeća. Njegovi romani su poznati po osobnom pristupu istraživanja identiteta, kao i zbog načina na koji ispituje kompleksne socijalne i psihološke pritiske vezane uz činjenicu da je netko crnac i homoseksualac, i to u vrijeme prije nego što se je mogla pretpostaviti socijalna, kulturna i politička jednakost ovih grupa s dominantnom većinom.
0 comments:
Objavi komentar