Zapis o mojoj zvijezdi

21:56:00 0 comments


Svaku večer podignem pogled prema nebu i pogledam ja tu zvijezdu. I onako kraičkom oka, nekim nečujnim unutarnjim glasom, kažem: da, tu je! Moja zvijezda. A i kad je nema, kad je sasvim tmurno, i kad se neko šuplje crno nebo isceri nasuprot meni, ja čujem glas s onu stranu mojih misli, isto tako nečujan i dalek: nebo je samo varka! Zvijezde se rađaju, žive i umiru u nama. Tad sklopim oči, i gledam te kako svijetliš.


Komiža, 25. 07. 2011.

Vinko Kalinić

Vinko Kalinić

Urednik

„A što bih jedino potomcima htio namrijeti u baštinu - bila bi: VEDRINA. Kristalna kocka vedrine . . .“ Tin Ujević

0 comments:

Objavi komentar