Nešto kao oporuka

16:07:00 0 comments



Svi moji počivaju na groblju u Miroševcu
Drugi ili treći razred u glini
I hrastovom hladu
Među preoranim ustašama.

Svaka čast svima njima!

Ali kad ja umrem
Ja želim natrag u kamen
Ja želim natrag k mojim djedovima.

Pokopajte me,dakle,u kamenu raku
Na groblju u Rovanjskoj:
Ne brinite za razred
Ne trošite novac na lijes.
Kome treba lijes?
Ja sam skoro cijeli život proveo u lijesu
S imenom volkswagen, ford, toyota
Kancelarija.
Neka budem barem malo slobodan
U smrti: da mogu pošteno protegnuti noge
Zijevnuti kao ljudsko čeljade
Umotajte me gola u bijelu ponjavu
I spustite u kamenu raku
Ne morate uvoditi telefon
Ni televiziju.

Ne morate se brinuti za posljedice

Ako vam je do toga
Za slučaj da ogladnim
Spustite sa mnom i komad pečene bravetine.
I potom mirno nastavite život:
Podižite vikendice.
Ali ako sebi želite dobro
Ako želite dobro svojoj djeci
-- Na jedan ili drugi način
Na bilo koji način -- Za majku Božju,
Riješite se najprije Jugoslavije!
A mene pustite da odahnem među Ilirima
Rimljanima i starim Hrvatima;
Da slušam Velebit
Da gledam more
Nakon što sam se nagledao
Napretka u svijetu
Da napokon budem malo sretan:
Svoj sa svojima.

Čoban među čobanima.

1982

Vinko Kalinić

Urednik

„A što bih jedino potomcima htio namrijeti u baštinu - bila bi: VEDRINA. Kristalna kocka vedrine . . .“ Tin Ujević

0 comments:

Objavi komentar