Pravim imenim Mijo Mirković
- Zagreb, 17. veljače 1963.)
hrvatski pjesnik
Mate Balota, pravo ime Mijo Mirković, rođen u istarskom selu Rakalj 28. rujna 1898. Studirao je filozofiju, ekonomiju i društvene znanosti u Berlinu i Frankfurtu na Majni, gdje je di oktorirao 1923.
Između dva svjetska rata biran je za docenta na Pravnom fakultetu u Subotici, kao i za profesora Visoke ekonomsko-komercijalne škole u Beogradu, a od 1945. pa do smrti (Zagreb, 17. veljače 1963.) Balota je redovni profesor Visoke ekonomsko-komercijalne škole, poslije Ekonomskog fakulteta, u Zagrebu.
Objavio je velik broj knjiga, znanstvenih rasprava i članaka iz područja ekonomike narodne privrede, planiranja, ekonomije, agrara, teorije unutarnje i vanjske trgovine i hrvatske kulturne povijesti, od kojih su mnoge pionirski radovi u pojedinim znanstvenim disciplinama.
Bio je član delegacije FNRJ na konferencijama u Lodonu 1945, Parizu 1946, te na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946., te član JAZU-a (Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti).
Intenzivno se bavio i novinarstvom i književnošću.
Balotina zbirka pjesama na čakavštini Dragi Kamen (1938) doživjela više izdanja. Objavio je i roman Tijesna Zemlja (1946), kronike Stara Pazinska Gimnazija (1950), Puna je Pula (1954), te znanstvene monografije Flacius (1938) i Matija Vlačić Ilirik (1960).
Poezija mu je vezana uz istarskog čovjeka i zemlju sa snažnim socijalnim tonom. Proza mu je tradicionalna, a znanstveni radovi odišu pozitivizmom ali i mnogim osobnim interpretacijama.
---
Iz istarskog sela Raklja, smještenog nad slikovitim Raškim zaljevom, potekao je Mijo Mirković - Mate Balota. Na nadgrobnoj ploči uz nadnevak rođenja, Rakalj, 28. rujna 1898., i smrti, Zagreb, 17. veljače 1963., piše da ondje počiva: težak, ribar, mornar, akademik, pjesnik, prvi Rakljan ki je napisal 50 knjig. Stoji i to, vrlo važno za Mirkovićev životopis, da je pokopan uz zvuke dragih roženic.
Objavljujući već kao đak u pazinskom listu Nada, Mijo Mirković služio se raznim pseudonimima. Mnogi suvremenici nisu ni znali da imena Mirković i Balota kriju istu osobu. Prvu pjesmu sročio je s devet godina. Tema, kao i drugih Balotinih pjesama, bio je težak život ribara i mornara. Već s devet godina ukrcao se na talijanski trabakul kojim je prevožen kamen. Radio je kao kamenolomac i miner, radnik na željezničkoj pruzi u Moravskoj. Bio je slagar u tiskari, novinar i urednik lista u Puli te dopisnik domaćih i inozemnih listova. Školovao se u Čehoslovačkoj, gdje je završio klasičnu gimnaziju, i Njemackoj, gdje je diplomirao i doktorirao ekonomske i društvene znanosti. I nakon završetka najvišega školovanja morao je najprije obavljati ribarske i konobarske poslove, a tek poslije sveučilišno-profesorske, i to najdulje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Kao znanstvenik najprije se predstavio uspjelom obranom doktorske disertacije O glavnom uzroku ograničene gospodarske djelotvornosti slavenskih naroda 1923. na Sveučilištu u Frankfurtu na Majni. S područja kulturne povijesti Mirković je 1960. objavio veliku znanstvenu monografiju Matija Vlačić Ilirik (Flacius), o istaknutom hrvatskom i europskom latinistu i reformatoru XVI. stoljeća. Za tu je knjigu dobio nagradu Hrvatskoga sabora za životno djelo. U hrvatskoj književnosti Mirkovic je pod pseudonimom Mate Balota zauzeo istaknuto mjesto svojom zbirkom čakavskih pjesama Dragi kamen, romanom Tijesna zemlja, monografijama Stara Pazinska gimnazija i Puna je Pula te drugim proznim tekstovima. U Dragom kamenu Balota je ispjevao odu zavičaju, majci, ocu i ljudima svoga kraja te, uz Pera Ljubića i Dragu Gervaisa, dao temeljni pečat ponovnom procvatu čakavske poezije. Impresivnim umjetničkim jezikom on je u književno djelo ugradio i svoje izvrsne gospodarske studije o Raklju, Puli i Istri s kraja XIX. i početka XX. stoljeća.
Mirkovićev domoljubni rad bio je osobito intenzivan od kraja I. do kraja II. svjetskog rata, a vrhunac je postigao na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1946. Na njoj se, kao voditelj naših stručnjaka za etnička, gospodarska i geografska pitanja znanastvenim argumentima i domoljubnim žarom, izborio za međunarodno priznanje sjedinjenja Istre s Hrvatskom u sastavu ondašnje Jugoslavije, što je jedino i bilo moguće.
HTV
Djela (među ostalim):
1931 - Trgovina i Unutrašnja Politika
1932 - Spoljna Trgovinska Politika
1936 - Industrijska Politika
1938 - Dragi Kamen
1938 - Flacius
1946 - Tijesna zemlja
1950 - Stara Pazinska Gimnazija
1950 - Ekonomska Struktura Jugoslavije 1918-1941
1952 - Seljaci u Kapitalizmu
1954 - Puna je Pula
1960 - Matija Vlačić Ilirik
1968 - Ekonomska Historija Jugoslavije
13. lipnja 1998. izašla je komemorativna poštanska marka u čast Mate Balota
- "Dragi kamen" (Pododobor Matice hrvatske, Zagreb, 1938.), zbirka pjesama; uredio, rječnik i bilješke sastavio Hijacint Petris,
- "Tijesna zemlja. Roman iz istarskog narodnog života" (Istarska nakladna zadruga, Rijeka, 1946.),
- “Dragi kamen” (II. dopunjeno izdanje. Matica Hrvatska, Zagreb, [[1947].), uredio, rječnik i bilješke sastavio Hijacint Petris,
- "Stara pazinska gimnazija” (Državno izdavačko poduzeće Hrvatske, Zagreb, 1950.), memoaristika,
- "Puna je Pula" (Zora, zagreb, 1954.), povijesna publicistika, memoaristika,
- “Proza i poezija” (Matica hrvatska - pododbor u Rijeci, Rijeka, 1959.), s predgovorom dr. Dušana Čalića,
- "Puna je Pula" (II. izdanje, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1960.),
- “Smrtni grijeh” (1964.), drama,
- “Dragi kamen” (IV. izdanje, Matica hrvatska Pula i NP “Glas Istre” Pula, Pula 1971.), uredio i pogovor napisao Mario Kalčić,
- “Dragi kamen” (V. izdanje, Matica hrvatska Pula i NP “Glas Istre” Pula, Pula 1972.), uredio i pogovor napisao Mario Kalčić,
- “Na crvenoj istarskoj zemlji” (“Dragi kamen” - šesto izdanje; “Istra kroz stoljeća”, Čakavski sabor i “Otokar Keršovani”, Pula-Rijeka, 1979.), izbor iz djela,
- “Puna je Pula” (III. izdanje; “Istra kroz stoljeća”, Čakavski sabor, “Istarska naklada”, “Otokar Keršovani”, “Edit”, Centro di ricerche storiche, IKRO “Mladost”, Pula-Rijeka-Rovinj-Zagreb, 1981.),
- "Stara pazinska gimnazija” (II. izdanje; “Istra kroz stoljeća”, Čakavski sabor, “Istarska naklada”, “Otokar Keršovani”, “Edit”, Centro di ricerche storiche di Rovigno, IKRO “Mladost”, Pula-Rijeka-Rovinj-Zagreb, Pula, 1984.),
- “Dragi kamen” (VII. izdanje, Zbornik radova šesnaestog skupa “Susreti na dragom kamenu”. Izdanje Instituta za ekonomiju i organizaciju u Rijeci OOUR Studij ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Pula, Pula 1988.)
0 comments:
Objavi komentar